CESARINA



PRIJEVOD TALIJANSKI HRVATSKI 

Ako vam je najvažniji kriterij prilikom izbora prevoditelja, točnost prijevoda, poštivanje dogovorenih rokova i diskrecija, onda je Cesarina pravo mjesto za Vas.

Pružam usluge prijevoda s talijanskog na hrvatski jezik za fizičke i pravne osobe.

Odgovorna sam i temeljita jer volim svoj posao i bitno mi je zadovoljstvo klijenta.

Moj je osnovni imperativ u poslu kao i u životu korektnost.

Diplomirala sam na Pravnom fakultetu, smjer Upravni pravnik, znanje koje mi koristi upravo prilikom stručnog prevođenja iz područja prava, kao i akata trgovačkih društava.

Imam položen ispit C2 - međunarodno priznat ispit visokog znanja (talijanskog) jezika.

U Italiji sam živjela 5 godina, tako da dobro poznajem kulturu i običaje te zemlje.


Drazena Miljanovic



Dražena Miljanović, bacc. jav.upr

Prevoditelj za talijanski jezik

Mob: 098 220967

Fax: 01/2306-263

Skype: drazenamiljanovic

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.






PREVODITELJSTVO OPĆENITO


Prevoditeljstvo jest djelatnost koja se bavi prenošenjem ili prijenosom nekoga jezičnog iskaza (izričaja) izraženog sredstvima jednog jezika na neki drugi, jednakovrijedan (ekvivalentan) jezični iskaz izražen sredstvima toga drugog jezika. Prenošenje jezičnih iskaza iz jednoga jezika u druge jezike uz očuvanje značenja naziva se prevođenje, a proizvod dobiven operacijom prevođenja naziva se prijevod.

U počecima prevoditeljstva najčešći pojavni oblici prevođenja bili su pismeni prijevodi (svetih tekstova, visoke književnosti), no poslije se izdiferenciralo usmeno prevođenje (tumačenje) sa simultanim i konsekutivnim prevođenjem kao svojim podvrstama. U nekim zemljama (Australija, Kanada) razvilo se prevođenje za potrebe socijalne skrbi za useljenike koji ne znaju engleski jezik (community interpreting).

Uza sve te pojavne oblike uskog prevođenja bilo je i nastojanja oko strojnog prevođenja, ali su valjani teoretski razlozi i prevoditeljska praksa pokazali kako je strojno prevođenje nemoguće (odnosno moguće je u ograničenoj mjeri i u manje ili više grubom obliku) i kako računalo može poslužiti samo kao pomagalo u procesu prevođenja (computer-added translation).

 izvor:( Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.)


PREVODITELJSTVO KROZ POVIJEST

Prijevodima su se služile i najstarije književnosti: Babilonci prevode sumerske tekstove (pjesme o Gilgamešu); budistička literatura, izvorno sanskrtska, pojavljuje se u različitim indijskim i drugim arijskim jezicima. O prevoditeljskomu radu i prijevodima Grka i Rimljana iz starijih razdoblja postoje samo posredna i približna obavještenja; čini se da antika nije imala razvijenih kriterija o jezičnomu i književnom značenju prijevoda.

Prijevodi su morali posredovati u razmjeni ideja te u utjecajima između Perzijanaca i Helena, između Helena i Egipćana, a najočitije između Helena i Rimljana. Prijevodi Biblije s hebrejskoga na grčki jezik (‹ III. st.) predstavljali su spajanje hebrejskoga i helenističkog duha i njihovo širenje u kulturi i mentalitetima svih naroda i jezika na koje su Bibliju prevodili kroz cijela dva tisućljeća.

Zahvaljujući prijevodima upravo toga djela mnogi su semitizmi, arhaizmi i kalkovi prodrli u suvremene evropske književnosti ciril i Metod(npr. preko Focijevih učenika Cirila i Metodija u slavenske jezike),ciril_i_metod podržavajući jedan način mišljenja i predočivanja zajednički za cijelu civilizaciju, o čemu svjedoče i naši prijevodi Biblije, od psaltira iz XIV. st. do modernoga prijevoda grupe prevoditelja (Zagreb, 1968.).

No, prijevodi nisu samo posrednici između dviju kultura ili između dvaju jezika, nego imaju također i određenu umjetničku vrijednost, poput znamenitih prijevoda Homera (T. Maretić), Dantea (M. Kombol), Cervantesa (I. Velikanović) na hrvatski te brojnih prijevoda J. Tabaka s iberskih i skandinavskih jezika. Prevođenje je postalo toliko važno da se stupanj i domet jedne književnosti mjeri danas i prema kvaliteti prijevoda velikih klasičnih i modernih djela.

Prevođenje je uz to prijeko potrebno za djela na onim jezicima koji nisu svjetski i koja tek u prijevodima ulaze u zajedničku riznicu kulturnih dobara.

izvor:( Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.)



prijevod